Istorija Apatina
U severozapadnom delu prostranih bačkih ravnica, na levoj obali Dunava, na oko 200 kilometra od Beograda, smestio se Apatin, jedan od najlepših gradova Vojvodine. Izuzetno povoljan geografski položaj, blizina reke i prirodna bogatstva ovog kraja (plodno zemljište, šume pored reke, obilje ribe po ritovima i rukavcima i divljač u šumama) oduvek su privlačili ljude da se ovde naseljavaju, pa se tako još u praistoriji smenjuju kulture Sarmata, Kelta, Gota i drugih naroda.U I veku, za vreme rimskih osvajanja, naselje je pretvoreno u vojni šanac sa utvrđenjima i imalo je značajnu ulogu u odbrani provincije Panonije. U VI veku dolaze Sloveni, a 896 godine Mađari i na ovom prostoru osnivaju svoju državu u kojoj su ipak Sloveni činili većinu stanovništva.
U severozapadnom deluApatin se prvi put spominje u pisanim dokumentima 1011 godine, a ime je dobio po opatiji Kaločke biskupije. U XIV i XV veku na ovim prostorima su feudalna imanja, čiji su gospodari podigli dvorce oko kojih se naseljavaju ribari, lovci, lađari i vodeničari. Apatin se 1417 godine spominje kao posed Stefana Lazarevića. Pod tursku vlast pao je 1541 godine i bio pod njom punih 140 godina.
prostranih bačkih ravnica,
na levoj obali Dunava, na oko
200 kilometra od Beograda,
smestio se Apatin, jedan od
najlepših gradova Vojvodine.
Deo izbeglica iz velike seobe pod Arsenijem Čarnojevićem 1690 godine naseljava se u Apatinu, Somboru i Prigrevici. 1748 godine u Apatin dolaze nemački kolonisti, a srpska naselja su silom raseljena, uglavnom u Stapar. Kolonisti su došli iz raznih krajeva. Sabirni centar je bio u Ulmu, a odatle su prevoženi Dunavom do Apatina, koji je postao glavna baza nemačke ekspanzije u Vojvodini, dobijajući pritom i posebnu podršku u razvoju. Nedaleko od pristaništa podignuta je crkva i izgrađen centar sa trgom. Podižu se javne zgrade, škole, ribarske stanice, zanatske radionice i stambene zgrade. Dvorska komora ubrzano podiže i privredne objekte: 1756 pivaru i pecaru, a 1764 jednu od najvećih tekstilnih radionica u Bačkoj. 1760 godine Apatin je proglašen za grad i stalno trgovište sa posebnim statusom.
Krajem XVIII veka katastrofalna poplava prodrla je u stari centar, uništila ga sa svim objektima, te sa sobom odnela i pola naselja. Novi centar formiran je severoistočno od Pivar e, čime je utemeljeno uobličavanje grada koje se u velikoj meri sačuvalo i do danas. Tokom XVIII i prve polovine XIX veka Apatin je doživeo snažan ekonomski uspon, pre svega zahvaljujući zanatstvu, trgovini i brodogradnji. Već 1869 godine osnovane su banke i štedionica, čime su otvorena vrata i ubrzanom industrijskom razvoju. Veliki broj ciglana (36) proizvodio je ciglu i crep, a njima su građeni i pokriveni mnogi objekti u Beču i većina u Pešti. 1912 godine Apatin je povezan železničkom prugom sa Somborom i Sontom. 1920 godine osnovano je brodogradilište, koje je u novije vreme modernizovano i jedino na celom toku Dunava opremljeno specijalnim liftom za brzo izvlačenje brodova na dok.